Promet vozila i putnika na koridoru E-75 kroz Bačku

Autor: Mr Vuk Garača

Tabela br. 1. Promet putničkih vozila po vrstama na graničnom prelazu Horgoš (1996-2007).

Godina/Vrsta vozila Put. automobil Autobus Motocikl Ukupno Svi prelazi
1996. 947444 25197 377 973018 2457959
1997. 1101986 32270 396 1134652 2981464
1998. 552199 19524 96 571819 1518980
1999. 329678 10494 0 340172 480549
2000.* 779983 26833 407 807224 1713509
2001. 794648 27845 1337 823830 1716792
2002. 876808 35111 864 912783 1632203
2003. 712468 33567 297 746332 1391939
2004. 947025 30571 177 977773 1793930
2005. 1096140 36795 469 1133404 1978264
2006. 1166438 39326 763 1206527 1891091
2007.** 1458444 46789 1896 1507129 2156636

Izvor: Republički zavod za statistiku (Bilten, 1996-2006), Republički zavod za statistiku (Saopštenja, 2007).
* Podaci dobijani kao srednja vrijednost podataka za desetogodišnji period, neračunajući 2000. godinu. Podaci za ovu godinu nisu bili dostupni.
** Podaci za 2007. godinu bili su dostupni za I, II i III kvartal. Podaci u tabeli za ovu godinu predstavljaju proporcionalne vrijednosti, dobijene kao 100% od 75% vrijednosti prva tri kvartala.

Na osnovu tabele broj 1. može se govoriti o prometu putničkih vozila, dakle putničkih automobila, autobusa i motocikala za dvanaestogodišnji period od 1996-2007. godine. Tako se može reći da je godišnje preko graničnog prelaza Horgoš u Bačku (Srbiju) prešlo prosječno 436.971 putničko vozilo. Od tog broja 96,9% predstavljaju putnički automobili, a svega 3,1% otpada na autobuse, dok se broj motocikala može izraziti samo u promilima. Kada se uporedi promet preko graničnog prelaza Horgoš i svih drugih prelaza prema Mađarskoj, dobiće se podatak da je gotovo polovina, odnosno 48,5% prometa putničkih vozila između Srbije i Mađarske odvija preko graničnog prelaza Horgoš. To upućuje na značaj međunarodnog koridora E-75 i mogućnosti uređenja i korištenja njega i njegove gravitacione zone u turističke i druge privredne svrhe. Ako se zbroje podaci iz dvije prethodne tabele, doći će se do zaključka da je prosječan godišnji promet na graničnom prelazu Horgoš u oba smijera iznosio 807.224 putnička vozila. Što se tiče procentuanog učešća putničkih vozila prema vrsti u odnosu na ukupan broj, on se ni po čemu ne razlikuje od prethodno iznijetih podataka, gdje putnički automobili potpuno dominiraju sa preko 95%.

Grafik br. 1. Promet putničkih vozila po vrstama na graničnom prelazu Horgoš (1996-2005).

Izvor: Republički zavod za statistiku (Bilten, 1996-2006).
Republički zavod za statistiku (Saopštenja, 2007).

Grafik broj 1. prikazuje promet putničkih vozila preko graničnog prelaza Horgoš u oba pravca, odnosno i na ulazu i na izlazu iz zemlje. Može se primijetiti da godišnji tok prometa putničkih vozila varira i do 50% od prosječne vrijednosti, što ukazuje na značajan uticaj pojedinih neturističkih faktora na ovu vrstu privredne djelatnosti. Riječ je o karakterističnim godinama 1998. i 1999. godini, koje se odlikuju političkom nestabilnošću i predratnim i ratnim stanjem iz čega je prostor Srbije bio označen kao nesiguran. Godina 1998. izdvaja se kao period u kome počinje policijsko-vojna akcija na Kosovu i Metohiji, zbog koje je cijela zemlja, gledano spolja bila proglašena za nestabilno područje kroz koje nije poželjno putovati. Naredne, 1999. godine počinje akcija Sjeverno-atlantskog vojnog saveza, poznata pod nazivom «Milosrdni anđeo», u Srbiji tretirana kao agresija NATO-pakta ili prosto bombardovanje. U takvim okolnostima Savezni državni organ proglasio je vanredno i ratno stanje na prostoru cijele Jugoslavije, koje je trajalo 78 dana, u periodu od 24. marta do 10. juna 1999. godine. To znači da u navedenom periodu uopšte nije bilo prometa preko državne granice. To je i vrijeme pripreme i otpočinjanja turističke sezone, kada su nas i u narednom periodu, poslije zaključenja Bojno-tehničkog Kumanovskog sporazuma, zaobišle najveće saobraćajne gužve, kada turistički konvoji idu prema jugu i vraćaju se natrag, a Turci sa privremenog rada u zapadnim zemljama idu kući na godišnji odmor. Zbog toga imamo situaciju da je te godine izuzetno mali promet na ovoj dionici, ovako važnog međunarodnog autoputa, kada je godišnji promet iznosio svega 340.172 putničkih vozila. To je izrazito malih 42,1% od prosječnog prometa putničkih vozila preko graničnog prelaza Horgoš ili svega 30% od najvećeg ostvarenog prometa putničkih vozila preko navedenog prelaza u periodu od 1996-2005. godine, a on je ostvaren 1997. godine i iznosio je 1.134.652 vozila. U narednom periodu, stanje se stabilizuje i vrijednosti posmatrane pojave se kreću oko prosjeka. Izuzetak je 2004. godina kada je promet bio veći za gotovo 200.000 vozila, što nije zanemarljiv broj. Promet putnika, takođe govori o stabilnosti u regionu, privrednom usponu i opštoj bezbijednosti.

Tabela br. 2. Promet putnika po vrstama putničk. vozila na graničnom prelazu Horgoš (1996-2005).

Godina/Vrsta vozila Put. automobil Autobus Motocikl Ukupno Svi prelazi
1996. 2431457 740789 426 3172672 7437410
1997. 2894412 935698 404 3830514 9441270
1998.* 1992963 831554 673 2825197 7607924
1999.* 989359 416223 0 1405757 1986175
2000.** 2153989 899275 774 3050678 6470447
2001. 1997030 882420 1666 2881117 5937110
2002. 2812588 1355922 1229 4169780 7112726
2003. 1943325 1126030 353 3069709 5770512
2004. 2394791 1003710 164 3398705 6449762
2005. 3101697 1271633 700 4434033 7166385

Izvor: Republički zavod za statistiku (Bilten, 1996-2006).

* Podaci za 1998. i 1999. godinu bili su dostupni samo u ukupnom zbiru prometa putnika preko graničnog prelaza Horgoš i svih drugih prelaza prema Mađarskoj. Podaci prometa putnika po vrsti putničkih vozila za navedene godine dobijeni su na osnovu prosjeka perogodišnjeg perioda.
** Podaci dobijani kao srednja vrijednost podataka za osmogodišnji period, neračunajući 2000. godinu. Podaci za ovu godinu nisu bili dostupni.

Na osnovu podataka iz tabele broj 2.može se doći do zaključka da je u navedenom osmogodišnjem periodu granični prelaz Horgoš prosječno godišnje prelazilo 3.050.678 putnika. To je 47,1% svih putnika koji su ušli ili izašli iz Srbije. Što se tiče prometa putnika po vrsti putničkih vozila može se reći da 70,5% od ukupnog broja putnika preko Horgoša pređe putničkim automobilom, 29,5% autobusom. Ovdje se podaci za preko 20% razlikuju od onih vezanih za promet vozila prema vrsti, gdje imamo podatke da 96,6% vozila od ukupnog broja otpada na automobile, a svega 3,3% na autobuse. To je i normalno očekivano, jer je kapacitet prosječnog autobusa 50 mjesta, a automobila samo 4-5 (4,5), dakle oko 10 puta manje. Pri tome, ako prosječan broj putnika koji su tranzitirali preko Horgoša putničkim automobilom podijelimo sa prosječnim brojem putničkih automobila koji su u navedenom periodu prešli isti državni prelaz, doći ćemo do podatka da je u putničkom automobilu putovalo 2,8 lica, a u autobusu 33,5 putnika. Tako možemo doći i do podatka o popunjenosti kapaciteta, odnosno rentabilnosti prevoza i reći da prosječna popunjenost kapaciteta prosječnog autobusa iznosi 67%, a prosječnog automobila 62,2%, a to je dobra popunjenost. Ako se podaci iz pretjodne tabele prikažu grafički, dobiće se jasnija slika o toku posmatrane pojave u odnosu na vrstu putničkog vozila.

Grafik br. 2. Promet putnika po vrstama putničkih vozila na granič. prelazu Horgoš (1996-2003).

Izvor: Republički zavod za statistiku (Bilten, 1996-2003).

Kao i kod grafika broj 2. i kod grafika broj 3. situacija je veoma slična, ako ne i ista. Karakteristična je ratna 1999. godina, sa najnižim prometom, te 2002. godina kada je promet putnika bio za 36,7% veći u odnosu na prosjek.

Tabela broj 3. Promet turista po mjestima na autoputu E-75 u periodu od 1996-2003. godine.

Godina/Mjesto Palić Subotica B. Topola Vrbas Novi Sad
1996. 12764 26154 4774 11318 71075
1997. 12446 16373 6263 16799 64986
1998. 12577 17427 6127 10946 74641
1999. 9016 11945 3832 5325 61467
2000. 12733 14643 6448 10742 88128
2001. 16038 25474 5936 9603 99272
2002. 14934 27175 6461 9803 92492
2003. 13000 23364 4359 9151 73313
2004. 15000 32124 2835 5747 65779
2005. 16000 26000 3516 5086 69379
2006. 16000 30000 74000

Izvor: Statistički godišnjak Srbije (1997-2004) , Opštine u Srbiji (1997-2004)

Na osnovu tabele broj 3 vidi se promet turista u mestima na dijelu autoputu E-75 kroz Bačku. Može se primijetiti da najveći promet ima Novi Sad, što je i logično, jer je najveći grad u Vojvodini, sa svim prinadležnostima koje ima jedno sjedište pokrajine. Slijede Subotica, zatim Palić, kao značajno turističko mjesto, pa Vrbas, dok Bačka Topola ima najmanji promet. Najveći promet zabilježen je 2001. godine, što je u skladu sa prometom vozila i putnika u vozilima u istom periodu. Najmanji je promet zabilježen 1999. i 1998. godine, zbog pomenutih neturističkih faktora.

Tabela broj 4. Broj noćenja po mjestima na autoputu E-75 u periodu od 1996-2003. godine.

Godina/Mjesto Palić Subotica B. Topola Vrbas Novi Sad
1996. 23185 44342 11774 16978 126317
1997. 21800 46337 15268 27311 118865
1998. 22566 31292 13843 20794 126661
1999. 15757 25595 8343 16987 112185
2000. 24303 29555 14448 22555 161290
2001. 33892 38751 12929 23273 165757
2002. 29348 37590 14374 13579 160156
2003. 26000 33032 9504 18558 129187
2004. 30000 42000 6429 18359 116174
2005. 31000 47000 7570 14593 128631
2006. 33000 44000 147000

Izvor: Statistički godišnjak Srbije (1997-2004) , Opštine u Srbiji (1997-2004)

Slična situacija je i sa tabelom broj 4. sa prikazom broja noćenja u mjestima na dionici autoputa kroz Bačku. Istina, noćenja su nešto značajnije izražena na Paliću kao značajnom turističkom mjestu na sjeveru Bačke. U tom smislu je on neposredno iza Subotice kao velikog gradskog i privrednog centra. Takođe, može se primijetiti da broj noćenja po mjestima varira i nema izraženu tendenciju rasta, što je posljedica dejstva neturističkih faktora.

Literatura

1. Bilten, Saobraćaj, skladištenje i veze, Republički zavod za statistiku, Republika Srbija, Beograd 1997-2006.
2. Saopštenja, Republički zavod za statistiku, Statistika saobraćaja i veza, SV30, Republika Srbija, Beograd 2007.
3. Bjeljac, Ž. i Popović, I. (2004), «Materijalna baza turizma u prostoru Dunavsko-Moravskog koridora», posebno izdanje br. 64, Geografski institut «Jovan Cvijić», Beograd.
15. Opštine u Srbiji, Republički zavod za statistiku, Republika Srbija, Beograd 1997-2007.
16. Statistički godišnjak Srbije, Republički zavod za statistiku, Republika Srbija, Beograd 1997-2007.
17. Strategija razvoja turizma Srbije, (2004), Prvi fazni izveštaj, Horwath Consulting, Zagreb i Ekonomski fakultet, Beograd